I. R.
Protesti dostavljača preko digitalnih platformi, održani u Zagrebu, upućuju na probleme vezane uz novi zakon o radu u Hrvatskoj. Novi zakon ima za cilj smanjiti neprijavljene radnike, posebno one koji rade preko digitalnih platformi. Međutim, platformski dostavljači tvrde da će ovaj zakon samo ukloniti njihov jedini izvor prihoda. Oni su također zahtijevali povećanje naknada za dostavu za 30%.
Pomoćnik ministra rada, Dražen Opalić, pokušao je uvjeriti prosvjednike da će novi zakon donijeti "red" i da neće ugroziti ovaj oblik rada. Međutim, biciklisti su svjesni da će uvođenje reda učiniti njihovu djelatnost nefunkcionalnom, jer neće biti u mogućnosti plaćati visoke doprinose. Naime, sav teret "uvođenja reda" će, kao i do sada, biti svaljen na njih.
Ovaj slučaj biciklista dostavljača sličan je situaciji s honorarcima u medijima prije 2005. godine. Tada su vlasti smatrale da honorarci imaju "obilježja radnog odnosa" i počele su naplaćivati doprinose za obvezna osiguranja. To je dovelo do toga da su mnogi honorarci napustili ovaj posao jer si nisu mogli priuštiti plaćanje doprinosa od svojih prihoda.
Budući da si mnogi korisnici ili kupci usluga platformskih dostavljača ne mogu priuštiti skupe usluge, postavlja se pitanje hoće li ovaj novi zakon ugroziti njihov posao. Ovi dostavljači često rade u teškim uvjetima, a mnogi od njih ne vide drugu opciju za stjecanje prihoda.
Ova situacija postavlja pitanje o održivosti radnog odnosa preko digitalnih platformi. Dok su ove platforme donijele prednosti kao što su fleksibilnost i mogućnost fleksibilnog rada, one također imaju potencijal za izrabljivanje radnika. Vlasti moraju razmotriti sve aspekte ovog problema kako bi osigurale da radnici imaju prava i zaštitu koju zaslužuju, bez ugrožavanja mogućnosti stjecanja prihoda.
