I. R.
Danas, u eri informacijske tehnologije, mediji su postali jedan od najvažnijih izvora informacija za svakog pojedinca. Međutim, s obzirom na sve što se događa u svijetu, postavlja se pitanje koliko su mainstream mediji pouzdani i jesu li dovoljno objektivni? Analizirajući situaciju, može se zaključiti da je odgovor negativan.
Može li se reći da globalne, a posebno Zapadne, vladajuće strukture, ekonomska, financijska i politička elita ne dozvoljavaju da se promijeni poredak u kojem su oni bogati, moćni i na vlasti, a materijalizam/konzumerizam ubija duh ljudi i uzrokuje moralnu, ekološku i duhovnu krizu? Ovo pitanje postaje sve važnije u svijetu u kojem ljudi sve više postaju svjesni nepravde i nejednakosti u društvu. Ali mainstream mediji često zanemaruju ove probleme i usredotočuju se samo na senzacionalističke vijesti i političke događaje.
Nije li istina da se novinari u mainstream medijima koji su ili u vlasti države ili korporacija cenzuriraju ili autocenzuriraju? Postoje dokazi da se novinari cenzuriraju ili su pod pritiskom da izvještavaju samo o onome što je prikladno za vladajuće elite i korporacije. U mnogim slučajevima, istina se skriva, a ljudi su izloženi propagandi koja, medu ostalim, potiče samo materijalne vrijednosti.
Nije li istina da Zapad kritizira autoritarne države zbog nedostatka slobode govora, a zapravo isto kontroliraju ljude i čuvaju poredak suptilnijim metodama? Zapad se često predstavlja kao zaštitnik slobode govora, ali kada se radi o njihovoj vlastitoj zemlji, mogu se primijetiti suprotni trendovi. Iako su manje zastupljene direktne mjere cenzure, često se javlja autocenzura koja se provodi pod krinkom neutralnosti i objektivnosti.
Nije li istina da se stimulira plitkost, materijalizam i konzumerizam, tako da ljudi žive poput "gojenaca", misleći samo na materijalnu sigurnost i stvari koje žele imati, te tako ne razmišljaju dublje i ne prosvjeduju, a zapravo su sve praznini i prazniji? Ovaj stav se često potiče u mainstream medijima, a ljudi su bombardirani marketinškim kampanjama koje promiču kupnju i potrošnju. Kao rezultat, ljudi se ne usredotočuju na bitne probleme u društvu, poput društvenih nejednakosti, klimatskih promjena ili ljudskih prava. Umjesto toga, većina ljudi samo želi imati najnovije gadgete, skupe automobile i markiranu odjeću.
Ovakav način života ima ozbiljne posljedice za naše društvo i planetu. Kupovna manija i konzumerizam potiču industriju da proizvodi više i više proizvoda, što ima ozbiljan utjecaj na okoliš i resurse planeta. To dovodi do uništavanja prirodnih staništa, iscrpljivanja prirodnih resursa i ozbiljnog onečišćenja okoliša.
Osim toga, ovaj način života nije održiv na dugi rok. Kada se ljudi fokusiraju samo na materijalne stvari, zanemaruju druge važne aspekte života, poput odnosa s drugim ljudima, vlastitog duhovnog razvoja i doprinosa društvu. Na kraju, ljudi koji se fokusiraju samo na materijalne stvari postaju prazni i nezadovoljni.
Umjesto da nas mediji potiču na konzumerizam i materijalizam, trebaju nas educirati o važnosti života u skladu s prirodom i vlastitim vrijednostima. Trebamo se usredotočiti na značajne probleme u društvu, poput klimatskih promjena i nejednakosti, te potaknuti ljude da budu aktivni u rješavanju tih problema. Tako ćemo stvoriti društvo koje je održivo, zdravo i zadovoljavajuće za sve.
U posljednjih nekoliko godina, primjećuje se sve veća konvergencija mainstream medija na ključnim temama koje su važne vladajućim elitama. Postoji nekoliko mogućih razloga za ovu konvergenciju. Prvo, postoji tendencija da se mainstream mediji oslanjaju na iste izvore informacija, poput vladinih agencija za informiranje, stručnjaka i komentatora, i međunarodnih organizacija. Ovi izvori često promiču zajedničke narative i prioritete koji odražavaju interese vladajućih elita.
Drugo, vlasnička struktura mainstream medija može utjecati na njihovu konvergenciju. U nekim slučajevima, velike korporacije i financijske institucije mogu imati kontrolu nad više medija, što može dovesti do sličnosti u njihovom izvještavanju i tumačenju.
Treće, postoji tendencija da se mainstream mediji prilagođavaju ukusu svoje publike, koja se sve više kreće prema jednom načinu razmišljanja. To može dovesti do konvergencije u izvještavanju i interpretaciji ključnih tema koje su važne vladajućim elitama.
Ne treba zanemariti i činjenicu da se vladajuće elite sve više oslanjaju na mainstream medije da bi promicale svoje interese i narative. U tom smislu, mainstream mediji mogu biti više podložni pritiscima i utjecaju vladajućih elita, što bi moglo dovesti do konvergencije u njihovom izvještavanju.
Sve u svemu, konvergencija mainstream medija na ključnim temama koje su važne vladajućim elitama može imati negativne posljedice za kritičko razmišljanje i slobodu medija. Zbog toga je važno promicati raznolikost izvora informacija i poticati nezavisno novinarstvo koje se temelji na istraživačkom radu i kritičkoj analizi.
Treba spomenuti zapadnu zabranu pristupa ruskim medijima, a primjećuje i trend pokušaja zabrane kineskih, poput Tik Toka, navodeći različite razloge za to. Kritičari tvrde da su takve zabrane motivirane političkim i strateškim interesima, a ne stvarnim zabrinutostima za sigurnost i privatnost korisnika. Uz to, neki smatraju da bi zabrana ovih medija mogla predstavljati kršenje slobode govora i pristupa informacijama
Sve ove stvari ukazuju na jednu istinu: da se čovječanstvo,posebno Zapad, nalazi u velikoj moralnoj, ekološkoj i duhovnoj krizi. Ali umjesto da mediji potiču ljude na razmišljanje i osvještavanje te krize, oni često čine upravo suprotno - stimuliraju plitkost, materijalizam i konzumerizam, nudeći nam stalno nove stvari koje bismo trebali imati i biti, a zapravo nas drže zarobljenim u beskonačnom krugu nezadovoljstva i potrošnje.
No, kao što sam spomenuo, postoji i druga strana medalje - alternativni mediji i internet. Nažalost, čak i ti mediji često su metom kritika, ocrnjivanja i pokušaja cenzure od strane vladajućih struktura. Kao društvo, moramo se zapitati zašto se to događa i što se može učiniti kako bi se osigurala sloboda izražavanja i pristup informacijama za sve.
Međutim, događa se i to da opskurni mediji koji se bave izmišljanjem teorija zavjera i širenjem nebulozama, dodatno podrivaju povjerenje u alternativne medije. To se događa jer takvi mediji koriste slične taktike kao i alternativni mediji - kritizirajući mainstream medije i nudeći alternativne perspektive. Međutim, umjesto da pružaju objektivne i provjerene informacije, opskurni mediji izmišljaju svoje vlastite priče i propagiraju neprovjerene teorije.
Takva vrsta novinarstva ne samo da šteti reputaciji alternativnih medija, već i stvara općenito nepovjerenje u medije kao cjelinu. Kada se ljudima serviraju lažne vijesti, izmišljene priče i senzacionalističke teorije zavjere, teško je znati kojim izvorima vjerovati i kojim ne. Kao rezultat toga, ljudi se mogu okrenuti mainstream medijima, čak i ako su oni također kritizirani zbog svog ponašanja. Alternativni mediji bi se stoga trebali fokusirati na slobodno i ustrajno pružanje provjerenih, istinitih i objektivnih informacija.
U današnjem svijetu, ne postoji jednostavno rješenje za ove probleme. No, važno je da se ljudi osvijeste o njima i počnu razmišljati kritički o onome što im se servira u medijima. Trebamo prestati biti pasivni konzumenti i početi se zanimati za stvari koje su stvarno bitne - našu planetu, našu budućnost, naše društvo. Samo tako ćemo moći graditi bolji i pravedniji svijet za sve.
